Konvoj Libertas uplovio u Dubrovnik

Konvoj Libertas je naziv za dijelom organiziranu, a dijelom samoinicijativnu humanitarnu akciju probijanja pomorske blokade Dubrovnika za vrijeme okupacije tijekom Domovinskog rata. 1. listopada 1991. godine Dubrovnik je napadnut s kopna, mora i iz zraka, a već 17. rujna iste godine Jugoslavenska ratna mornarica uvodi potpunu pomorsku blokadu grada. 31. listopada 1991. godine u ranim jutarnjim satima iz dubrovačke luke Gruž u susret Konvoju Libertas isplovljavaju gliseri Odreda naoružanih brodova te nakon pola sata uvode svih 29 brodova, brodica i ostalih plovila u luku u kojoj im je dobrodošlicu poželjelo oko 1.000 stanovnika Dubrovnika. Porukom da nisu zaboravljeni okupljenom stanovništvu obratio se Stjepan Mesić. Nakon dugačkih 30 dana u Grad je stigla toliko očekivana pomoć koja je stanovništvu vratila vjeru i nadu u konačnu slobodu i deblokadu okupiranog Grada.

Žene u Švicarskoj prvi puta sudjelovale na izborima

U Švicarskoj su na izborima za Nacionalno vijeće prvi put smjele sudjelovati i žene. Švicarska je bila jedna od posljednjih europskih zemalja koja je ženama dala pravo glasa. O tome je odlučeno na referendumu, koji je održan 7. veljače iste godine.

Rođen Marco van Basten, nizozemski nogometaš

Marcel van Basten, rođen u Utrechtu 31. listopada 1964., bivši je nizozemski nogometaš i reprezentativac, od 2004. bio je izbornik nizozemske reprezentacije. Van Basten je Nizozemskoj pomogao da osvoje EURO 1988., a postigao je i dva gola u finalu Kupa prvaka 1989., kojeg je AC Milan osvojio. Istaknuti napadač je karijeru počeo u amsterdamskom klubu Ajax. U Milan je prešao 1987., a ozljeda koju je zadobio prisilila ga je na odlazak u mirovinu 1995. Van Basten je 1992. proglašen za FIFA-inog svjetskog igrača godine.

Rođen Rudolf Lubynski, hrvatski arhitekt

Hrvatski arhitekt Rudolf Lubynski rođen je 31. listopada 1873. godine u Zagrebu. Bio je jedan od najvećih hrvatskih arhitekata secesije. Njegovo najpoznatije djelo je poznata zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Mažuranićevu trgu u Zagrebu 1913. godine. U njegovu ateljeu radilo je mnogo arhitekata, koji su poslije izrasli u velika imena zagrebačke moderne arhitekture: Stjepan Planić, Stjepan Gomboš, Juraj Neidhardt i brojni drugi.

Rođen Eugen Kvaternik, hrvatski političar, pisac i revolucionar

Eugen Kvaternik, rođen u Zagrebu 31. listopada 1825., bio je hrvatski političar, pisac i revolucionar. Uz dr. Antu Starčevića, svojim je državnopravnim spisima i saborskim govorima položio ideološke i borbeno-političke temelje Stranke prava i pravaškog svjetonazora. Po njihovim zamislima, Stranka prava je od 1861. godine bila na čelu hrvatskog narodnog pokreta protiv Austrije i Ugarske. Zalagao se za samostalnu Hrvatsku, ali je smatrao da je za ostvarenje tog sna neophodna pomoć nekih stranih zemalja. Tako je bio povezan s revolucionarima Italije, Francuske i Rusije, a slovio je kao istaknuti član međunarodnog revolucionarnog bratstva tog doba. Vratio se u Hrvatsku 1860. godine, a prognan je još dva puta, dok se 1867. godine nije vratio s ciljem da ostane u Hrvatskoj. Ne vidjevši drugog rješenja za oslobođenje Hrvatske od tuđinske vlasti, on 8. listopada 1871. godine staje na čelo narodnog ustanka u Rakovici, poznatog kao Rakovička buna.

Alati za vrt i okućnicu

Ukoliko ste vlasnik vrta ili okućnice tada se slobodno možete samoprozvati i sakupljačem alata za isti, jer u vrtu nešto konstantno raditi treba. A bez alata ovo bi bio, složit ćete se, Sizifov posao.

Široka ponuda koja vam se na tržištu nudi, osiguravajući vam besprijekornu vrtnu asistenciju doista je raznolika, neovisno o tome imate li ukrasni vrt, povrtnjak ili pak i voćnjak. Polazeći od manjih poslova i zahvata na zelenim površinama vaše okućnice posegnut ćete tako za grabljama za skupljanje lišća i trave, a zatim i onim klasičnim, običnim, u plastičnoj ili izdržljivijoj metalnoj varijanti, a potom i vilama kojima ćete prikupljeno odložiti na za to predviđeno mjesto ili pak prozračiti tlo.

Neophodna će vam biti i motika. Za plijevljenje, okopavanje, mala ili velika, za gotovo svaki doticaj s tlom postoji posebna vrsta ove alatke. Ukoliko imate povrtnjak nastojte si osigurati što veću raznolikost iste kako biste što lakše i jednostavnije, a time i brže vrtlarili. Za nešto opsežnije zahvate biti će vam potrebne i štihače, ali isto tako i krampovi. No ništa vam neće vrijediti nemate li lopatu kojom ćete iskopano prebaciti na drugo mjesto i ponovno zatrpati, primjerice tek posađeno drvce.

Lopata će vam trebati i za čišćenje snijega, pa na vrijeme pribavite istu. A imate li osim voćaka i velik broj raznovrsna grmlja ili živice koje će trebati orezivati, trebat će vam i sva sila raznovrsnih škara, pila pa katkada i sjekira kako biste ih održavali u besprijekornu stanju. A osim redovitog održavanja, čišćenja i pohranjivanja, ono na što još trebate obratiti pažnju kod vrtnog alata je da osigurate čvrste i kvalitetne držalice i ručke istih, a ukoliko su već na alatu unaprijed montirane izaberete ergonomske kojima ćete lako rukovati bez opasnosti da u vrtu napravite više štete no koristi, ali i radi vlastite sigurnosti prevenirajući tako nezgode i ozljede.

Usporedite cijene alata za vrt i okućnicu.

Adolf Hitler otvorio Olimpijske igre u Berlinu 1936.

11. Olimpijske igre održane su u Berlinu, u Njemačkoj, od 1. do 16. kolovoza 1936. godine. Bile su to prve Igre koje su se prenosile uživo putem televizije. Prvi televizijski prijenos ikada emitiran u svemir bio je upravo govor Adolfa Hitlera na otvorenju, 1. kolovoza 1936.. Iako su Igre dodijeljene Njemačkoj prije nego što je nacistička ideologija zavladala tom zemljom, same Igre su dobrim dijelom bile stavljene u funkciju nacističke propagande. Igre su trajale dva tjedna, a najviše medalja osvojila je Njemačka (33 zlatne, 26 srebrnih i 30 brončanih). Najveća zvijezda Igara je bio tamnoputi Amerikanac Jesse Owens, koji je u sprinterskim utrkama i skoku u dalj osvojio ukupno četiri zlatne medalje. Kamerom je zabilježeno i nezadovoljstvo Adolfa Hitlera, nazočnog na stadionu, čije su teorije o superiornoj bijeloj rasi bile dovedene u pitanje fantastičnim Owensovim nastupom.

Započelo „M-Ljetovanje“ – rast mladih kroz duhovnost i ekologiju

Duhovno rekreacijski program „M-Ljetovanje“, kojeg organizira Skac Palma, Skac_DU i Magis, započeo je u ponedjeljak, 24. srpnja, u Bobovištu na Mljetu. Riječ je o projektu koji traje četiri tjedna, a koji se održava drugu godinu za redom. Svakog tjedna druga grupa od pedesetak mladih iz cijele Hrvatske, pa čak i iz Francuske, Švicarske i Njemačke, dolazi kako bi sudjelovala u programu koji ima dva cilja: duhovni i ekološki. Kroz duhovnu sferu mladi imaju priliku na ovom mjestu razmisliti o svom životu, čime su zadovoljni ili ne, i u razgovoru s duhovnicima i animatorima pokušati doći do onoga što ih čini sretnima i zadovoljnima u životu. U smislu ekologije projekt ima svrhu povratka prirodi tako da mladi kroz dane dok su tu svakodnevno fizički rade, čiste okoliš, brinu se za masline, obnavljaju travnate površine, čiste smeće iz mora i rade raznovrsna ispitivanja tla. Sve to ujedno osigurava i izvrsna suradnja s Nacionalnim Parkom Mljet i Vatrogasnom postrojbom Mljet čiji članovi i zaposlenici održavaju edukativne radionice u kojima mladima osim o agrikulturi govore i o kvalitetnoj prevenciji požara.

Jedan dan sudionika programa započinje ustajanjem u 7 sati nakon čega slijedi tjelovježba, molitva, doručak, a onda fizički rad od neka tri sata. Nakon toga vrijeme je za osvježenje kupanjem u moru i okrjepu ručkom. Poslije kreće „pustinja“ u kojoj duhovnici imaju nagovor na odrađeni biblijski tekst nakon čega kreće meditacija u tišini na taj tekst, jedno sat vremena. Upravo je to vrijeme kad se mladi mogu posvetiti sebi i promišljati o svom životu, svome poslanju ili porazgovarati s duhovnikom. Navečer se služi misa nakon koje animatori imaju prigodne kateheze. Uz mlade u programu sudjeluju duhovnici, animatori te sjemeništarci i bogoslovi iz različitih biskupija i nadbiskupija. Tjedno u programu sudjeluje pedesetak mladih uz koje su tu još po dva duhovnika i animatori. Bitno je istaknuti kako nema struje ni suvremene tehnologije te da je način života, kako organizatori vole reći, „robinzonski“.

U sklopu programa mladi jednom na tjedan odlaze do otočića sv. Marije gdje imaju misu i „pustinju“, ali i predavanje o povijesti Mljeta te o utjecaju i važnosti benediktinaca za ovaj otok.

Ana Marčinko, voditeljica projekta, napomenula je kako je „M-Ljetovanje“ nastalo kao ideja kojom bi se mladima pružio jedan drugačiji pastoralni program, te da je ekološka priča razrađena u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Institutom za maslinarstvo i turizam u Istri. Sve je provedeno u suradnji s mještanima Mljeta, vlasnicima parcela u Bobovištu, i uz podršku NP Mljet i Ministarstva za zaštitu okoliša RH. Veliku pomoć projektu pruža i Caritas Dubrovačke biskupije.

O samom „Mljetovanju“ rekli su više i sami sudionici.

Don Ivan Lovrić, duhovnik
„Došao sam na nagovor prijatelja, don Hrvoja Katušića, koji me pitao da mu pomognem ovdje, kako fizički tako i u duhovnosti. Moram priznat da se nisam puno mislio već sam odmah odlučio doći. Uvjeren sam da Duh Sveti progovara kroz ovaj projekt, jer se događa Crkva među nama. Od stranaca postajemo braća i sestre. Za mene kao svećenika ovdje se događa jedna stvar koju teoretski znam, a to je da mi Bog nije dao svećeništvo za mene nego za druge.“

Katarina Škrabo, kuharica i animatorica
„Drugi put sam ovdje. Prvi puta sam došla jer me zanimalo što se to ovdje događa. Svidjelo mi se i zato sam odlučila ponovno doći. Također mi je drago što je naglasak stavljen i na rad, te sam mišljenja kako se ljudi danas premalo druže i fizički rade u prirodi. Smatram kako rad u prirodi zbližava ljude i kako time sebi posvješćuju koliko je život u prirodi kvalitetniji.“

Ana Šimac, animatorica
„Kao animatorica se osjećam odgovorna za sudionike. Smatram kako sam tu da im ponudim sve što je moguće najbolje od sebe u smislu kateheze, kako bi im pomogla da riješe svoje životne probleme i ojačaju vjeru u Boga. Na početku je potrebno stvoriti povjerenje s mladima kako bi mogli u intimnosti manje grupe govoriti o onome što ih tišti i o onome što misle.“

Robert Karačić, animator i bogoslov Dubrovačke biskupije
„Na Mljet sam došao jer sam smatrao da je ovo moje, moja biskupija, i da je red da budem na Mljetu, a ne na Modravama, jer ipak ono što pripada našoj biskupiji pripada svima nama koji smo dio te biskupije. Svoj put kao bogoslova, kao animatora, vidim kao jedno služenje drugima. Drago mi je da nije naglasak programa samo na duhovnosti, radu ili druženju, nego na svemu zajedno. Smatram da ovaj projekt ispunjava čovjeka, a i mene kroz rad s ovim ljudima. Na ovaj način se susrećem s mladim ljudima iz svih slojeva društva i njihovim razmišljanjima. Ovdje nema razlike, je li netko završio medicinu ili srednju školu, svi su jednaki. Onaj osjećaj prve Crkve vidim u ovom zajedništvu.“

Ivana Marija Petrina, sudionica
„Prvi put sam tu. Čula sam za Mljet kad sam bila na kraju faksa, KBF-a u Zagrebu, pa sam htjela nekako posebno završiti faks i mislim da je ovo pravo mjesto za to. Rasla sam duhovno kroz studij i htjela sam s ovim to zaokružiti. Rad mi nije strašan i jako mi je lijepo koliko se kroz rad može izrasti. Drago mi je da sam tu i nisam pogriješila što sam došla.“

Drugi duhovno rekreacijski program „M-Ljetovanje“ završava 20. kolovoza.

Nikša Sentić

EU daje 2,6 milijuna EUR za besplatne zdrave obroke u hrvatskim školama

Školska shema – besplatnih obroka voća, povrća i mlijeka za školsku djecu stupa danas na snagu te od 1. kolovoza objedinjuje dosadašnju Shemu školskog voća i povrća i Program mlijeka u školama kako bi se povećala učinkovitost, usmjerila podrška i poboljšala obrazovna dimenzija te vrlo popularne mjere EU.

Za besplatne zdrave obroke mlijeka, voća i povrća u školama Europska komisija osigurala je 250 milijuna eura od čega je za financiranje provedbe Školske sheme Hrvatskoj dodijelila 1.720.946 eura za voće i povrće te 800.354 eura za mlijeko i mliječne proizvode.

Prema toj shemi države članice mogu u okviru tematskih obrazovnih mjera uključiti i druge poljoprivredne proizvode, kao što su masline i maslinovo ulje i med. Izbor proizvoda države članice temelje na zdravstvenim i ekološkim razlozima, sezonskoj dostupnosti, raznolikosti i raspoloživosti prioritetnih proizvoda. Proizvodi ne smiju sadržavati zaslađivače i pojačivače umjetnog okusa, te bi trebali imati što manje šećera, soli ili masti.

„Važno je da se djeca hrane zdravo i da jedu domaće lokalne proizvode. Ujedno, tako škole otvaraju svoja vrata za poljoprivrednike i postaju za njih novo tržište što nije zanemarivo s obzirom na štetu koju su poljoprivrednici pretrpjeli zbog ruskog embarga i elementarnih nepogoda”, pojašnjava hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir čijim zalaganjem je Hrvatska dobila subvencije EU za zdrave obroke u školama. “Europska komisija prihvatila je prijedlog nas zastupnika da se namirnice trebaju dobavljati od lokalnih OPG-ova jer mlijeko, voće i povrće koje je stizalo u škole preko velikih dobavljača uglavnom nije bilo domaće proizvodnje već mahom iz uvoza što je suprotno ideji projekta”, ističe Petir. Ona napominje da je Uredba osim mlijeka, mliječnih proizvoda, voća i povrća obuhvatila na inicijativu zastupnika i masline, maslinovo ulje i med za sada kao obrazovnu mjeru, no države članice mogu ukoliko žele sufinancirati uvođenje i tih proizvoda u jelovnike naših škola.

Petir je u travnju ove godine ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću predložila decentralizaciju natječaja za provedbu Školske sheme – besplatnih obroka voća, povrća i mlijeka za školsku djecu što je Ministarstvo i prihvatilo u lipnju. Njezin je prijedlog podržalo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH. Ona je nakon razgovora s ravnateljima škola upozorila nadležne da se krši Uredba jer u škole stiže voće iz uvoza, a mlijeko isključivo od velikih dobavljača pa će se voće, povrće i mliječni proizvodi od nove školske godine dobavljati od domaćih lokalnih proizvođača, kako je i propisano Uredbom.

Republika Hrvatska je radi povijesnih kriterija bila onemogućena u sudjelovanju u programu korištenja subvencija Europske unije za zdrave obroke mlijeka, voća i povrća u školama te su oni zahvaljujući pravovremenoj intervenciji zastupnice Petir u Europskom parlamentu ukinuti. Hrvatska je tako dobila priliku sudjelovati u programu kojim je predviđeno da su obroci za učenike u osnovnim školama besplatni, a namirnice se trebaju dobavljati od domaćih lokalnih proizvođača.

Služba za čuvanje privatnih podataka

Externer Datenschutzbeauftragter – prevedeno s njemačkog jezika radi se o osobi to jest službeniku, odnosno tvrtci koja je zadužena za čuvanje i sigurnost privatnih podataka druge tvrtke.

Možda smiješno zvuči nama balkanicma, ali u razvijenim zemljama Europske Unije ovaj je pojam sasvim normalan i prirodan. Na žalost ili na sreću tvrtka u RH koja se bavi sličnim poslom još uvijek ne postoji, doduše nema ni zakona koji bi regulirao i zainteresirao određeni sloj stručnjaka da otvore tvrtku koja bi se primila ovakve vrste posla. U najavi zakona čekat ćemo i tvrtke za čuvanje i sigurnost privatnih podataka. Inače, potrebno je dobiti takozvani datenschutzaudit odnosno cerifikat za reviziju zaštite podataka.